Operacija Paula

Operacija Paula je bila velika ofanziva Vermahta i snaga NDH protiv partizana u Slavoniji. Za operaciju "Paula" su dvije njemačke divizije povučene sa istočnog fronta. Počela je 1. jula i trajala do 20. jula 1943. godine.

Za vrijeme dvadesetodnevne ofanzive spaljeno je 16 sela, cjelokupna infrastruktura 1. korpusa, sjedište Oblasnog narodnog odbora na Ljutoču, Partizanska bolnica broj 2, Oficirska škola na Psunju.[1]

Pozadina

Glavni članak: Operacija Braun

Nakon sloma ofanzive »Braun« u Slavoniji, Nijemci su izvršili analizu, u kojoj su istakli da su borbena dejstva njihovih i ustaških snaga u Slavoniji zadnji mjesec pokazala da nije moguće potpuno uništiti partizanske jedinice snagama koje im stoje na raspolaganju. Liters konstatuje da se situacija u Slavoniji pogoršala i postala još opasnija. Ocijenjeno je da je potrebno dovesti nove snage. Prema procjeni generala Litersa, partizanske snage u Slavoniji uspjele su da brojno ojačaju i prošire oslobođenu teritoriju na kojoj suvereno vladaju. Te snage neprekidno ruše glavnu željezničku prugu Beograd - Zagreb, ometaju saobraćaj njemačkih trupa u pravcu jugoistoka i ozbiljno ugrožavaju snabdijevanje i manevar njemačke 2. oklopne armije i izvlačenje boksita iz doline Neretve.[2]

Radi obezbjeđenja glavne željezničke pruge Zagreb - Beograd kroz Slavoniju, Liters pod hitno predlaže novu dvadesetodnevnu operaciju »Paula« u Slavoniji, u kojoj će učestvovati dvije njemačke divizije povučene sa istočnog fronta. Ova operacija bila je u skladu sa operativnim planovima njemačke Vrhovne komande koja je očekivala iskrcavanje savezničkih trupa na jadranskoj obali. Zbog toga je u Slavoniji trebalo uništiti partizanske snage jer su predstavljale opasnost za glavnu željezničku prugu i manevar njemačkih snaga.[3]

Tok operacije

Dok se 12. slavonska brigada nalazila u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Slavoniji je bjesnela neprijateljeva ofanziva pod nazivom »Paula«. U operaciji su učestvovale jake neprijateljeve snage: dvije njemačke divizije (oklopna i motorizovana) i 1. gorska divizija, potpomognuta većim brojem tenkova i aviona. Štab 1. korpusa NOVJ je o početku ofanzive bio pravovremeno obavješten. Odlučeno je da 28. slavonska divizija sa dvije brigade i Štabom Korpusa napusti Slavoniju i pređu preko Save u Baniju. U Slavoniji je ostala 18. i 21. brigada i šest partizanskih odreda koji su doslovno primjenili partizansku taktiku ratovanja. Povukli se u brda na pošumljene visove Psunja, Papuka, Krndije i Dilja, koristeći se pokretom kao osnovnim vidom manevra.

Najteže borbe sa neprijateljevim snagama vodila je 18. brigada na Bilo-gori i kod Miokovićeva kada se pod dramatičnim okolnostima probila iz okruženja i prebacila na Papuk. Nastupajući komunikacijama Pakrac - Bučje - Zvečevo - Voćin - Slatinski Drenovac - Orahovica i Daruvar - Miokovićevo - Voćin, osovinske snage uspjele su da pročešljaju čitavu Slavoniju, pa čak i Psunj, Papuk i Ravnu Goru. Njemački teški tenkovi stigli su i do najudaljenijih planinskih sela: Gornji Borki, Zaile i Amatovaca.[1]

Ishod

Slično kao i ofanziva »Braun«, i operacija »Paula« završila se neuspjehom, jer su partizanske snage, povlačenjem na planinske visove uz vješto manevrisanje, izbjegle neprijateljev udar i sačuvale živu silu. Iz ofanzive slavonske jedinice izašle su ojačane, preuzele inicijativu i razvile svoja operativna i taktička dejstva napadima na glavnu željezničku prugu Zagreb - Beograd, i neprijateljeva uporišta u Malim i Velikim Bastajima, Miokovićevu, Čačincima i Pakracu.[1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Situacija u Slavoniji za vrijeme neprijateljeve ofanzive »Paula«
  2. https://www.znaci.org/00001/46_77.htm
  3. Arhiv VII JNA, mikroteka, NAV-T-314-559 s. 349-60, NAV-T-17521-/25-26779-80; NAV-N-T-313,1966/745698-91; NAV-N-T-314-F-349.

Povezano

Vanjske veze

  • Situacija u Slavoniji za vrijeme neprijateljeve ofanzive »Paula«
  • p
  • r
  • u
Sukobljene
strane
Wehrmacht  Italijani (do 1943.)   Bugari (do 1944.)   Ustaše i Domobrani  Nedićevci i Ljotićevci  Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)   Slovenski domobrani  Balisti
Vođe
i vojskovođe
Tok rata

Teslić  Okučani  Weiss (Weiss I, Weiss II Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj Prodor NOVJ u Hercegovinu  Braun  Drina  Teufel  Prodor NOVJ u Crnu Goru  Lika  Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska Velika Kladuša  Vlasenica  Paula  Zvornik  Varaždin  Lepenica  aerodrom Rajlovac  Bugojno  Neštin  Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Istra, Provala oblaka Zrin  Tuzla  Ofanziva JVuO  Prijepolje  Kolašin  Višegrad  Zenica  Travnik  Štampetov most  Balkanski klanac  Sanski Most  Jesenji pljusak  Virovitica  Koprivnica  Traufe  Glina  Nemačka zimska ofanziva  Ziethen  Kugelblitz (Prijepolje Panter  Snežna oluja  Banja Luka
Huk šume  Napfkuchen  Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica Buktinja  Čaglin  Drežnica  Falkenjagd  Februarski pohod  Pik  Bura  Hajka  Popovo polje  Dachstein  Drugi prodor NOVJ u Srbiju  Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni  Braunšvajg  Cazin  Lomnica  Korčula  Martin Brod  Prolećna ofanziva  Ljubija  Šolta  Šah  Drvar  Brač  Delnice  Podgorač  Čazma  Blitz  Denkerk  Bosiljevo  Toplica-Jablanica  Sniježnica-Trusina  Muholovka  Röslein  Andrijevica  Treći prodor NOVJ u Srbiju (Kopaonik)  Durmitor  Brezna  Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek Jelova gora  Dunavski vilenjak  Prijedor  Cazin  Banja Luka  Brač  Hvar  Valjevo  Aranđelovac  Cirkus  Trebinje  Niš  Kruševac  Beograd  Sremski front  Kosovo  Mostobran Kraljevo  Prilep  Draufgänger  Travnik  Cazin  Batina  Koprivnica  Našice  Knin  Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II Četnička ofanziva u istočnoj Bosni  Virovitički mostobran  Decembarska ofanziva
Nemački protivudar  Travnik  Zimska oluja  Vukodlak  Mostar  Rübezahl  Bolman  Kraj zime  Majska oluja  Sarajevo  Četnička dejstva u Bosni  Lijevča polje  Karlovac  Rijeka  Trst  Zelengora  Blajburg  Odžak
Ratni zločini
(spisak osuđenih)
Jasenovac  Sajmište  Banjica  Ciglana  Jadovno  Jajinci  Topovske šupe  Stara Gradiška  Šabac  Niš  Lepoglava  Jastrebarsko