Kristofer Kokerel
Kristofer Kokerel | |
---|---|
Druga imena | Christopher Cockerell |
Datum rođenja | 4 jun 1910(1910-06-04) |
Mesto rođenja | Kembridž Ujedinjeno Kraljevstvo |
Datum smrti | 1. jun 1999.(1999-06-01) (88 god.) |
Mesto smrti | Hit, Hempšir Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Prebivalište | Engleska |
Državljanstvo | englesko |
Zanimanje | mašinski inženjer |
Delovanje | mašinstvo |
Radovi | lebdjelica |
Ser Kristofer Sidni Kokerel CBE RDI FRS[1] (4. jun 1910 – 1. jun 1999) bio je engleski inženjer, koji je najbolje poznat kao izumitelj lebdelice.[2][3][4]
Rani životi i obrazovanje
Kokerel je rođen u Kembridžu, gde je njegov otac, ser Sidni Kokerel[5][6] bio kustos muzeja Ficvilijam,[7][8][9] a prethodno je bio sekretar Vilijam Morisa. Njegova majka bila je ilustratorka i dizajnerka Florens Kingsford Kokerel. Kristofer je pohađao pripremnu školu Sent Fajts.[10] Kristofer se školovao u Grešam školi u Holtu u Norfoku.[11] On je diplomirao u Peterhousu u Kembridžu na mašinskom odseku, pod nadzorom Vilijam Dobson Vomerslija. Kasnije se vratio u Kembridž da studira radio i elektroniku.
Rana karijera
Karijeru je započeo radeći za preduzeće V. H. Alen & Sans iz Bedforda.[12] Po povratku sa Univerziteta u Kembridžu, gde je 1934. godine otišao da studira radio i elektroniku, zaposlio se u Radio istraživačkoj kompaniji. Godine 1935. našao je posao u kompaniji Markoni,[13][14][15] i ubrzo se oženio sa Margaret Elinor Belšam (4. septembar 1913 - septembar 1996)..[16] Oni su živeli u Gaj Boversovoj kući u Danberiju u Eseksu od 1940. do 1951.[17] Za vreme svog boravka u Čelmsfordu, on je vodio istraživački tim u čuvenoj Markonijevoj baraci u Vritlu i radio na mnogim sistemima, uključujući radar.[18] Nakon rata, doprineo je razvoju nekoliko veoma sofisticiranih komponenti opreme, uključujući tehnologiju radio-lokacije, i prvu opremu koju je BBC koristio u Aleksandrovoj palati.[19][20]
Lebdelica
Nakon što je napustio kompaniju Markoni, on je kupio Riplkraft Ltd., malu kompaniju Norfolk za iznajmljivanje čamaca i karavana, sa zaostavštinom koju je ostavio njegov svekar. Firma je imala mali prihod i Kokerel je počeo da razmišlja kako da učini plovila bržim. On je bio inspirisan ranijim radom kompanije Tornikroft, gde je mali brod bio delimično podnut iz vode malim motorom.
Kokerelov najveći pronalazak, lebdelica, proizašla je iz ovog rada. On je došao na idelu da ako se celokupan brod podigne iz vode, brod efektivno ne bi imao otpor. To bi, pretpostavljao je, pružilo plovilu sposobnost da postigne mnogo veću maksimalnu brzinu nego što su to mogli ostvariti tadašnji čamci.
Kokerelova teorija je bila da umesto da samo pumpa vazduh ispod plovila, kao što je Tornikroft činio, vazduh treba usmeriti tako da formira uski mlaz oko oboda lebdelice, pokretni vazduh bi formirao impulsnu zavesu, zid pokretnog vazduha koji bi ograničio količinu vazduha koja bi iscurila. To je značilo da isti jastuk vazduha visokog pritiska može održavati i mnogo manji motor; i po prvi put je postalo moguće da se brod potpuno podigne iz vode. Kokerel je svoje dizajne testirao u selu Somerlejton u Safolku.
Svoje teorije isprobao je pomoću usisivača i dve limenke. Utvrđeno je da njegova hipoteza ima potencijal, ali su bile potrebne godine da se razvije, te je bio primoran da proda lični imetak da bi finansirao svoje istraživanje. Do 1955. godine on je napravio radni model od balznog drveta i podneo svoj prvi patent za lebdelicu, br. GB 854211 . Kokerel je ustanovio da je nemoguće zainteresovati privatni sektor za razvoj njegove ideje, jer su avionska i brodograditeljska industrija obe smatrale da je to izvan njihove osnovne delatnosti.
Stoga se obratio britanskoj vladi kako bi ih zainteresirao za moguće odbrambene primene. Čelnici odbrambenih grupa nisu bili zainteresovani da obezbede finansiranje i stavili su ideju lebdelice na vladin tajni spisak. Budući da se idaja našla na tajnoj listi, to je sprečilo Kokerela u objavljivanju svog dizajna.
Kokerel je primio počasni doktorat od Heriot-Vatovog univerziteta in 1971.[21]
Reference
- ^ Wheeler, R. L. (2001). „Sir Christopher Sydney Cockerell, C.B.E., R.D.I. 4 June 1910 -- 1 June 1999: Elected F.R.S. 1986”. Biographical Memoirs of Fellows of the Royal Society. 47: 67. doi:10.1098/rsbm.2001.0005 .
- ^ „House of Commons Debates: Hovercraft Bill”, Hansard, Hansard.millbanksystems.com, 764, cc1479-522, 1968-05-16, Архивирано из оригинала 2012-11-27. г., Приступљено 2012-05-26
- ^ „BBC ON THIS DAY - 11 - 1959: Hovercraft marks new era in transport”. BBC News. 11. 6. 1959. Архивирано из оригинала 2008-01-06. г. Приступљено 2007-07-10. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ „Technic - Austro-Hungarian Hovercraft - The Development”. Homepages.fh-giessen.de. 1915-03-26. Архивирано из оригинала 2007-10-09. г. Приступљено 2012-05-26.
- ^ Crawford, Alan (23. 9. 2004). „Cockerell, Douglas Bennett (1870–1945), bookbinder”. Oxford Dictionary of National Biography (online изд.). Oxford University Press. doi:10.1093/ref:odnb/32474. CS1 одржавање: Формат датума (веза) (Subscription or UK public library membership required.)
- ^ Smith, Karen. „A Sublime Collaboration: Fine Bindings by Douglas Cockerell at Dalhousie University”. Dalhousie University.
- ^ Kennedy, Maev (4. 2. 2016). „Fitzwilliam museum in Cambridge celebrates its 200th birthday”. The Guardian. Приступљено 7. 2. 2019. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ „Review 'Fitzwilliam Museum': The best museum outside London?”. www.silvertraveladvisor.com. Архивирано из оригинала 31. 07. 2020. г. Приступљено 19. 7. 2019. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ The Fitzwilliam Museum, University of Cambridge (19. 7. 2012). „Collections Explorer – Object Detail (ANE.44.1927, id:8)”. webapps.fitzmuseum.cam.ac.uk. Архивирано из оригинала 07. 02. 2019. г. Приступљено 19. 7. 2019. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ „Sir Christopher Cockerell - St Faith's School Website”. St Faith's School Website. Архивирано из оригинала 30. 5. 2016. г. Приступљено 28. 4. 2016.
- ^ Lidell, Charles Lawrence Scruton & Douglas, A. B., The History and Register of Gresham's School, 1555–1954 (Ipswich, 1955)
- ^ „Association of Past and Present Students” (PDF). The Allen Magazine (44): 28. 1959 — преко W. H. Allen Engineering Association Document Archive.
- ^ Wilkins, Mira (1989). The History of Foreign Investment in the United States to 1914. Harvard University Press. стр. 520.
- ^ "A Marconi Wireless Telegraph Company for America", Electrical World and Engineer, December 2, 1899, pp.870–871.
- ^ Buckley, Peter J. European Direct Investment in the U.S.A. before World War I. Springer.
- ^ „Sir Christopher Sydney COCKERELL + Lady Margaret Elinor BELSHAM”. tolliss.com. Архивирано из оригинала 25. 5. 2012. г. Приступљено 4. 1. 2012. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ Gay Bower's Cottage, historicengland.org.uk. Accessed 3 January 2022.
- ^ "Cockerell, Christopher", in Oxford Dictionary of National Biography (Oxford University Press, 2004)
- ^ „Alexandra Park Conservation & Heritage Management Plan” (PDF). Alexandra Park and Palace Charitable Trust. јануар 2011. Архивирано из оригинала (PDF) 13. 6. 2018. г. Приступљено 13. 6. 2018. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ O'Connor, John J. (17. 11. 1986). „TV Reviews; Film Celebrates BBC's 50th Birthday”. New York Times. Архивирано из оригинала 19. 1. 2023. г. Приступљено 8. 7. 2011. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- ^ „Heriot-Watt University Edinburgh: Honorary Graduates”. www1.hw.ac.uk. Архивирано из оригинала 18. 04. 2016. г. Приступљено 2016-04-07.
Literatura
- Parkinson, Justin (2015-11-09). „What happened to passenger hovercraft?”. UK: BBC. Приступљено 2021-01-30.
- Noble, Will (13. 8. 2021). „The hovercraft that kept on going”. CNN Travel. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- Hovercraft Definition and Meaning, collinsdictionary.com, Приступљено 2019-07-02
- Tsiolkovskii, Konstantin, Friction and resistance of air (на језику: руски), personal archive published by the Russian Academy of Sciences (in author's own handwriting), стр. 55 and 56
- „Russia and the Ground-effect Vehicle”. Flight International. 1962-04-05. Архивирано из оригинала 2015-10-05. г. Приступљено 2015-10-05.
- „Cars that Fly”. Modern Mechanix. октобар 1959. стр. 92—95. Архивирано из оригинала 2016-01-29. г. CS1 одржавање: Формат датума (веза)
- „TamPub” (PDF). uta.fi. Архивирано (PDF) из оригинала 2012-03-26. г. Приступљено 2010-01-22.
- „Судно на воздушной подушке” [Hovercraft] (на језику: руски). Great Soviet Encyclopedia. Архивирано из оригинала 2011-08-14. г. Приступљено 2013-05-06.
- Inventor of the week: Christopher Cockerell, MIT, август 2007, Архивирано из оригинала 2012-06-13. г., Приступљено 2012-04-24 CS1 одржавање: Формат датума (веза)
Spoljašnje veze
- Information about Sir Christopher at the Hovercraft Museum website