Tukúna
Tukúna (Ticuna, Tikuna, Tucuna, Magüta, Tecunas), indijansko pleme, jezik i izolirana jezična porodica iz Brazila (12,000), Perua (5,000) i Kolumbije (4,000) tradicionalno nastanjeni u tropskoj kišnoj šumi, zapadnog bazena Amazone. Tukune nastanjuju kraj uz sjevernu obalu Amazone, nazivane Marañon ili Solimoes, od mjesta gdje se slijeva Javari, odnosno od Loreta u Peruu pa do Tabatinge u Brazilu. Tukuna su lovci, ribari, sakupljači i uzgajivači kukuruza i manioke. Donedavno su se u lovu služili puhaljkama, kopljima i zamkama. Poznati su i po svojoj umješnosti u pletenju košara, lončarstvu, izradi odjeće od tape (unutarnje kore drveta), izradi kanua, drvenih i kamenih skulptura i maski. Svoja lica boje i tetoviraju a oko ruku nose narukvice izrađene od perja. Svoje mrtve Tukune sahranjuju u kanuima sa kojima će preči rijeku smrti. Prilikom funeralnih obreda članovi plemena plešu sa maskama koje predstavljaju sve ptice i životinje koje će pokojnik loviti u budućem životu. Ove maske izrađene su od drveta i ukrašene prirodnim biljnim bojama.
Tukune su poznati kao eksperti u izradi otrova čiji su ingredijenti Strychnos castelneana i Cocculus toxicofera, a čuvaju ih u cijevima bambusa ili glinenim loncima. Ovaj otrov galvni je objekt međuplemenske trgovine gornje Amazone. Sakupljaju i drugo bilje koje koriste za prodaju trgovcima.
Tukune vjerujuu božanskog duha Nanuola, i strašnog zlog duha Locasi. James Mooney spominje da je među njima poznat i običaj neke vrste circumcizije, a prakticiraju i ritualnu izolaciju ' nečistih ' djevojaka, na duži period, koji završava pijankama od chiche (masato), pripremljene žvakanjem i fermentacijom kukuruza i banana.
Tukune su u kontaktu sa Europljanima još od 18. stoljeća, kada se utemeljuje misija San Ignacio za Peba Indijance, prijatelje i saveznike Tukuna. Dio njih kasnije se okupio u novoj misiji Nuestra Señ de Loreto (sada Loreto, u Peruu). Indijanci što su nasaelili po misijama su pokršteni. Godine 1851. utemeljuje se novo misionarsko naselje Caballococha ("Horse Lake") , blizu Loreta. Ovi Indijanci, kaže Mooney, njih 275, uglavnom su Tukune, i tamnije su puti od plemena sa Marañona.
Jezik
Jezik tikuna govoi se u sjeveroistočnom Peruu, kolumbijskom departmanu Amazonas i brazilskoj državi Amazonas od kojih 21,000 osoba. Klasificira se velikoj porodici Macro-Tucanoan. Lengua Tikuna.
Vanjske poveznice
- The Ticuna Indians
- Ticuna Indians
- Vocabulário ticuna Arhivirano 2006-09-08 na Wayback Machine-u
- p
- r
- u
Aconipa • Adaizan • Alacalufan • Amuzgo • Andoke • Apolista • Arauan • Araucanian • Arawakan • Arikém • Atacamenan • Atalán • Athapaskan • Attacapan • Auaké • Auishiri Awetí • Aymaran • Aymore • Baenan • Barbacoan • Beothukan • Boran • Bororoan • Caddoan • Cahuapanan • Caingangan • Calianan • Camacanian • Canichanan • Capixana • Carajan • Cariban • Caririan • Catacaoan • Catembri • Catuquinean • Cayuvava • Chamicura • Chapacuran • Charruan • Chechehet • Chibchan • Chimakuan • Chimarikan • Chimmesyan • Chinantecan • Chinookan • Chiquitoan • Chirianan • Chirino • Chitimachan • Chocoan • Cholonan • Chon • Chumashan • Coahuiltecan • Cofán • Comecrudan • Copallén • Copehan • Coran • Costanoan • Cuitlatec • Culli • Cunan • Diaguitan • Erikbaktsá • Esmeralda • Esselenian • Eyak • Fulnio • Gamelas • Gé • Gorgotoqui • Goyatacan • Guahiban • Guamo • Guarauan • Guatoan • Guaycuran • Guaycuruan • Harakmbet • Huamói • Huarian • Huarpean • Huave • Huitotoan • Humaguaka • Iroquoian • Itonama • Jicaquean • Jirajaran • Jivaroan • Jurúna • Kalapooian • Kamsá • Karankawan • Keresan • Kiowan • Kitunahan • Koaia • Koluschan • Kukurá • Kulanapan • Kusan • Kwakiutl • Leco • Lenca • Lorenzan • Lulean • Lutuamian • Machacalian • Mainan • Makú • Makuráp • Manguean • Mariposan • Mascoian • Mataco-Macan • Matanawí • Mawé-Satere • Mayan • Misuluan • Mixe-Zoquean • Mixtecan • Mondé • Moquelumnan • Mosetenan • Movima • Mundurukú • Munichean • Muran • Murato • Muskhogean • Nahuatlan • Natchesan • Natú • Nhambicuaran • Nootkan • Ofayé • Oti • Otomacan • Otomian • Palaihnihan • Pankaruru • Panoan • Pataxó • Paya • Peba-Yagua • Piman • Popolocan • Puelche • Puinavean • Pujunan • Puquinan • Puri-Coroado • Puruborá • Quechuan • Quoratean • Rama • Ramaráma • Sabelan • Salinan • Salishan • Salivan • Serian • Shahaptian • Sastean • Shoshonean • Simacuan • Siouan • Skittagetan • Tacanan • Takilman • Talamancan • Tanoan • Taracahitian • Tarascan • Tarairiú • Taruma • Tequistlatecan • Timotean • Timuquanan • Tiniguan • Tlapanecan • Tonikan • Tonkawan • Totonacan • Trumaian • Tucanoan • Tucuna • Tupari • Tupí-Guaraní • Tusha • Tuyoneiri • Uchean • Uru-Chipaya • Vilelan • Waiilatpuan • Washoan • Weitspekan • Wishoskan • Xincan • Xokó • Xukuru • Yabuti • Yahgan • Yakonan • Yanan • Yaruro • Yukian • Yuman • Yuncan • Yuracaré • Yuri • Yurumanguí • Zamucoan • Zaparoan • Zapotecan • Zunian