Stapar je naselje u Srbiji u opštini Sombor u Zapadnobačkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3282 stanovnika. Do 1965, godine je ovo naselje sedište Opštine Stapar koju su činila naseljena mesta: Doroslovo, Stapar (oba su danas u Gradu Somboru) i Bački Brestovac (danas u opštini Odžaci).
Stapar je selo locirano 13 km južno od Sombora. Osnovna privredna grana je poljoprivreda. Ovde se nalaze Ambar u Staparu i Srpska pravoslavna crkva Vavedenje Bogorodice u Staparu.
Sadržaj
1Istorija
2Demografija
3Reference
4Spoljašnje veze
Istorija
Nastao je 1752. godine kad su na staparsku pustaru preseljeni stanovnici danas nepostojećih sela Bokčenovića i Vranješeva, koja su se nalazila u okolini Apatina. Nešto kasnije preseljeni su i stanovnici iz Prigrevice.
Prva značajna kolonizacija Nemaca u Bačku započela je 1748. godine. Nezadovoljni budućim stanjem, tadašnji stanovnici Bokčenovića i Vranješeva počeli su da presreću lađe na Dunavu, koje su prevozile Nemce na unapred određene lokacije, ubijali ih i pljačkali. Zato su prozvani „gusari sa Dunava”. Naredbom Marije Terezije stanovništvo je preseljeno u Stapar.
Demografija
U naselju Stapar živi 3009 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,0 godina (38,8 kod muškaraca i 43,1 kod žena). U naselju ima 1234 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
↑Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
↑Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
Portal Srbija
Stapar (Sombor) na Wikimedijinoj ostavi
Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)