Parsovići

Parsovići
Osnovni podaci
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija	Hercegovačko-neretvanski
Opština/Općina	Konjic
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991))	176
Geografija
Koordinate	43°46′16″N 17°48′37″E / 43.7711°N 17.8103°E / 43.7711; 17.8103
Parsovići Parsovići (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj	036

Koordinate: 43° 46′ 16" SGŠ, 17° 48′ 37" IGD Parsovići su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Konjic koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 176 stanovnika.^[1]

Parsovići se nalaze četiri kilometra od Buturović Polja, na desnoj obali Neretvice.

Nalazi se u dolini Neretvice. Pripada Općini Konjic. U Parsovićima se nalazi veća područna osnovna škola pod nazivom Osnovna škola "Parsovići". U sklopu škole se nalaze fiskulturna sala i nanovo izgrađeno vanjsko igralište sa tribinama i rasvjetom. Parsovići su poznati po smotri tradicionalnih pjesama i gangi "Bećarac", koji se tradicionalno održava u ovom mjestu.

Od vjerskih objekata u Parsovićima je izgrađena jedna džamija koja se nalazi u centru sela. Džematski odbor Parsovići obuhvata naselja Parsovići , Kale, Prijeslop, Bušćak.

Nad ulazom u staru džamiju u ovom naselju, stajao je sljedeći natpis: „Dobrotvor hadži Mustafa Sarajlić. Godina 1310.“ (1892) iz čega se jasno zaključuje da je džamija napravljena 1892. godine, a da je sve ili većinu radova platio spomenuti Mustafa Sarajlić.

Godine 2005. džematlije ovog džemata pokrenule su akciju gradnje nove džamije nekoliko metara niže od stare. Nova džamija je završena i svečano otvorena 2. augusta 2008. godine. Prije otvaranja nove džamije u Parsovićima, zgrada stare džamije je uklonjena. Nova džamija ima u donjem katu mektebsku učionicu i abdesthanu, a prostrani molitveni prostor je na gornjem katu. Imam u Parsovićima je Amir ef. Cernica koji je dužnost preuzeo nakon preseljenja na ahiret Adem ef. Mujala.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 176

Bošnjaci - 149
Hrvati - 27

U sastav Parsovića ulaze i naselja Kale, Prijeslop i Bušćak. Danas u Parsovskim naseljima živi oko 400 Bošnjaka.

Starosjediocima u ovom naselju smatraju se porodice Mravović i Ždere.

Zanimljivosti Nekad je bila u upotrebi krilatica: „Nahija Neretva je sarajevska nahija.“ Naravno da ne začuđuje odlazak Neretljana u Sarajevo, ali je čudno da su i ljudi iz Sarajeva doselili u spomenutu nahiju. Poznate su mnoge porodice koje su porijeklom iz Sarajeva, a danas žive u ovom području: Osmanovići, Crvenci i Čomage u Seonici, Sarajlići u Parsovićima, Šoljići u Solakovoj Kuli. Interesantno je navesti i porodice koje su odselile u Sarajevo i tamo vrlo brzo postigle veliki ugled: Muhibići , Sokolovići , Defterdarije (Buturovići ), Čohadžići i Mujagići .

Geografija

Kroz Parsoviće protiče Rijeka Neretvica koja zbog svoje atraktivnosti privlači mnogobrojne posjetioce i osobe zaljubljene u prirodu. Također ova rijeka u svom gornjem toku posjeduje dobar hidroenergetski potencijal, pa je na njoj planirano 15 mini hidroelektrana u narednom periodu, ukupne instalisane snage oko 25 MW.

Istorija

Parsovići su jedni od najstarijih naselja u dolini rijeke Neretvice (u narodu poznato kao Klis), pa se na nekoliko lokacija u blizini sela mogu naći stećci koji asociraju na naseljenost prije više stotina godina. Pretpostavlja se da su nastali za vrijeme srednjovjekovne Bosne.

Stanovništvo

Nacionalnost	1991.
Muslimani	149
Hrvati	27
Srbi	0
Jugosloveni	0
ostali	0
Ukupno	176

Privreda

Parsovići su poznati po rijetkom nalazištu rude pirofilita koje je još uvijek nedovoljno eksploatisano. Iako je prije ratnih dejstava ovaj rudnik u sklopu preduzeća "Rudar" radio punim kapacitetom i izvozio ovaj cjenjeni resurs, danas je ovaj rudnik van funkcije kao i preduzeće "Rudar" koje je u stečaju.

Domaće stanovništvo se, zahvaljujući prirodnim uslovima, uglavnom uspješno bavi poljoprivredom i stočarstvom.

Reference

↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.