Monero

Monero
logo monera
Opšti podaci
Država	međunarodna upotreba
Simbol	XMR
Centralna banka	nema

Monero (XMR) je decentralizirana kriptovaluta koja je fokusirana na privatnost, sigurnost i anonimnost transakcija. Za razliku od mnogih drugih kriptovaluta, poput Bitcoina, Monero koristi napredne tehnike šifriranja kako bi sakrio podatke o pošiljatelju, primatelju i iznosu transakcije.^[1]

Monero je nastao u travnju 2014. godine kao fork Bytecoina, jedne od prvih kriptovaluta koja je implementirala CryptoNote protokol. Zbog problema s distribucijom Bytecoina, grupa developera odlučila je stvoriti novi projekt – Monero, što na esperantu znači "novčić". Od tada, Monero je prošao kroz nekoliko značajnih nadogradnji, koje su dodatno poboljšale njegovu privatnost i sigurnost.

Monero koristi više tehnoloških inovacija kako bi osigurao privatnost transakcija, uključujući:

• RingCT (Ring Confidential Transactions): Omogućava sakrivanje iznosa transakcija, čineći ih nevidljivima trećim stranama.
• Stealth adrese: Svaka transakcija koristi jedinstvenu, jednokratnu adresu koja sprječava da se transakcije povežu s korisničkom adresom.
• Ring potpisi: Ova tehnika omogućava sakrivanje pošiljatelja transakcije tako što uključuje više mogućih pošiljatelja, ali samo jedan je stvarni.

Monero blockchain koristi tzv. "Proof of Work" (dokaz rada) sustav za rudarenje, slično kao Bitcoin, ali je optimiziran za decentraliziranije rudarenje koje može obavljati i prosječno snažan računar.

Jedan od glavnih razloga zašto korisnici biraju Monero je njegova snažna orijentacija prema privatnosti. Za razliku od mnogih drugih kriptovaluta, transakcije na Monero mreži su potpuno anonimne i ne mogu se pratiti. To je čini popularnom među korisnicima koji žele dodatnu razinu sigurnosti i anonimnosti u odnosu na druge valute.

Monero je često bio predmet interesa regulatornih tijela zbog svoje upotrebe u privatnim i ponekad ilegalnim transakcijama. Međutim, njegov tim razvijatelja tvrdi da je Monero alat za zaštitu privatnosti, što je temeljno ljudsko pravo.

Monero se koristi diljem svijeta, kako za legalne transakcije tako i za one koje zahtijevaju veću razinu privatnosti. Neke od ključnih upotreba Monera uključuju:

• Online plaćanja: Sve više trgovina i online servisa prihvaća Monero kao sredstvo plaćanja zbog njegove anonimnosti.
• P2P transakcije: Korisnici mogu slati Monero izravno jedni drugima bez posrednika.
• Rudarenje: Zbog svoje optimizacije, Monero se može rudariti na prosječnim računarima, što omogućava široku participaciju u mreži.

Monero, iako cijenjen zbog svojih tehnoloških inovacija, suočava se s nekoliko kritika:

• Povezanost s ilegalnim aktivnostima: Zbog visokog nivoa anonimnosti, Monero je često povezan s transakcijama na tzv. dark webu.
• Regulatorni pritisak: Neke vlade i financijske institucije pokušavaju ograničiti ili zabraniti Monero zbog njegovih mogućnosti za skrivanje financijskih tragova.
• Složenost: Za prosječnog korisnika, Monero može biti teže razumljiv i koristiti nego druge kriptovalute poput Bitcoina.

1. ↑ Mario Canul & Saxon Knight (2019). „University of Hawai’i at Manoa”. Introduction to Monero and how it’s different. Arhivirano iz originala na datum 28 April 2024. Pristupljeno 1 January 2019.