Kosi toranj u Pisi
Krivi toranj u Pisi | |
---|---|
Osnovne informacije | |
Lokacija | Italija |
Geografske koordinate | 43°43′23″N 10°23′47″E / 43.72306°N 10.39639°E / 43.72306; 10.39639 |
Religijska afilijacija | rimokatolička |
Provincija | Pisa |
Distrikt | Toskana |
Website | http://www.endex.com/gf/buildings/ltpisa/ltpisa.html |
Krivi toranj u Pizi (italijanski: Torre pendente di Pisa ili jednostavno Torre di Pisa), je zvonik katedrale smeštene u gradu Piza, Italija, na trgu koji se zove Kampo de Mirakoli (Campo dei Miracoli).
Zvonik je trebalo da bude potpuno vertikalan, ali je počeo da se krivi neposredno posle početka izgradnje tornja u avgustu 1173. godine. Visina tornja od zemlje do niže strane je 55.86 metara, a od zemlje do više strane je 56.7 metara. Debljina zidova pri dnu je 4.09 m, a pri vrhu 2.48 m. Toranj je iskrivljen za 5,5%.[1] Težina tornja je procenjena na oko 14,453 tona. Zvonik ima 294 stepenika.
Izgradnja tornja
Temelje tornja je postavio čuveni arhitekta Bonano Pisano (Bonanno Pisano) 1173. godine i na njemu radio do 1185. kada je iznenada nestao, ostavljajući građevinu sa samo tri i po sprata visine. Ne postoje tačni podaci o tome da li je Bonano zaustavio radove zbog toga što je shvatio da se Toranj naginje ili je možda umro. Tako je Toranj, napola završen, stajao punih 90 godina sve dok drugi arhitekta, Guljeljmo de Instrik, nije odlučio da se angažuje na ovom projektu. Godine 1250. čak nekoliko arhitekata je pokušalo da ga ispravi, ali je on i dalje tonuo. Izgradnja je dovršena 1360. godine.
Ispravljanje tornja
Do 1990. godine, toranj u Pizi se toliko nakrivio da su zvaničnici morali da ga zatvore za posetioce i pokrenu sanacione radove. Inženjeri su uspeli da smanje nagib za 44 centimetra, vrativši toranj u položaj koji je imao 1838. godine. Krivi toranj u Pizi ponovo je otvoren za posetioce i turiste u decembru 2001. godine.
Kada su inženjeri započeli poduhvat, prvo su zbog obezbeđenja opasali kolosa jakim čeličnim užadima. Toranj se i dalje naginjao i jedini način da se on učvrsti i u takvom položaju ostane i sledeći milenijum, bio je da se temelji iznova naprave. Stručnjaci su veoma oprezno kopali ispod tornja vadeći velike količine zemlje. Zatim je toranj ispravljen uz pomoć 800 tona teških olovnih tegova.
"Vratili smo svetu jedno od najvrednijih umetničkih dela", rekao je arhitekta Mikele Jamiolkovski. "Spasilačka akcija" koštala je preko 50 miliona nemačkih maraka.
Tehnički podaci
- Geografske koordinate: 43.7231° N 10.3964° E
- Nadmorska visina "Trga Čuda" (Piazza dei Miracoli): oko 2 metra.
- Visina tornja: 55.863 m.
- Spoljašnji prečnik osnove: 15.484 m.
- Unutrašnji prečnik osnove: 7.368 m.
- Težina: 14,453 tona.
- Debljina zidova osnove: 4.09 m.
- Pravac krivljenja: 1173-1250 severno, 1272-1997 južno.
- Broj zvona: 7
- Prvo zvono: L'assunta, napravljeno 1654. godine, težina je 3,620 kg.
- Drugo zvono: Il Crocifisso, napravljeno 1572. godine, težina je 2,462 kg.
- Treće zvono: San Ranieri, pravljeno od 1719. do 1721. godine, težina je 1,448 kg.
- Četvrto zvono: La Terza, napravljeno 1473. godine, težina je 300 kg.
- Peto zvono: La Pasquereccia, napravljeno 1262. godine, težina je 1,014 kg.
- Šesto zvono: Il Vespruccio, napravljeno 1501. godine, težina je 1,000 kg.
- Sedmo zvono: Del Pozzetto, napravljeno 1606. godine, težina je 652 kg.
- Broj stepenika do vrha: 294.
Izvori
Eksterni linkovi
- Krivi toranj u Pizi Virtual reality filmovi
- Zvaničan vebsajt Arhivirano 2006-06-10 na Wayback Machine-u na engleskom i italijanskom jeziku
- p
- r
- u
Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske 2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja 3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana 4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka