Banatska Subotica
Banatska Subotica | |
---|---|
| |
Osnovni podaci | |
Država | Srbija |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Opština | Bela Crkva |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | 169 |
Gustina stanovništva | 17 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 44°58′35″N 21°20′21″E / 44.976333°N 21.339166°E / 44.976333; 21.339166 |
Nadmorska visina | 80 m |
Površina | 11,5 km² |
Banatska Subotica Banatska Subotica (Srbije) | |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 26327 |
Pozivni broj | 013 |
Registarska oznaka | VŠ |
Koordinate: 44° 58′ 35" SGŠ, 21° 20′ 21" IGD
Banatska Subotica je naselje u Srbiji u opštini Bela Crkva u Južnobanatskom okrugu.
Nalazi se na levoj obali reke Karaš, između sela Dobričeva, Vojvodinaca, Straže, Jasenova i Češkog Sela-Fabijana. Do njega vodi put koji se odvaja od puta Bela Crkva - Vršac. Površina njegovog šireg područja iznosi 98,8 hektara i stanovništvo se bavi isključivo poljoprivredom.
Prema popisu iz 2011. bilo je 169 stanovnika.
Istorija
Tokom istorije Banatska Subotica je menjala imena:
Naselje na tome mestu se nazivalo Janki po najmoćnijoj krašovskoj oligarhskoj porodici u srednjem veku. Već 1355. pominje se Nikola Parvus (Mali) de Jank kao vlastelin janskih dobara i svetođurvskih na Brzavi, kojima je pripadalo 58 naselja (Bazijaš, Kusić, Subotica, i dr). Godine 1387. učestvoao je Ladislav de Jank u buni Hrvata i Pališana protiv kralja Sigmunda, a 1427. umro je poslednji član porodice de Jank, Jovan. Po smrti njegovoj poklonio je kralj Sigmund vlastelinstvo Albertu Nađmihalju. Njegov najstariji sin, Đorđe, proneverio je državni porez 1444. pa mu je gubernator Janoš Hunjadi uzeo vlastelinstvo. Godine 1473. vlast nad naseljem Javno imao je Numan-beg, a 1713. pominje se poslednji put kao Janjevo, naselje sa 20 domova.[1]
Subotica (Zaboticha ) se pominje kao krašovsko naselje 1427. godine a smatra se da je dobilo po suboti, pijačnom danu u tom mestu.
Subotica je 1692. je bila u okviru Otomanske imperije, gde je u njoj uzimao harač Human – beg. Od 1690. do 1700. godine pripadala je Novopalanačkom distriktu, kao i od 1716. do 1779. Godine 1713. imala je svega 22 kuće, a 1717. brojala je 24 kuće, dok je 1781. bilo 85 kuća.
Godine 1742. podignuta je crkva brvnara, a 1866. podignuta je sadašnja crkva.[2]
Prva škola postojala je još 1778. godine i pohađalo ju je 15 đaka. Škola u Banatskoj Subotici danas više ne postoji zbog malog broja đaka, pa učenici putuju u obližnje škole.
Na poljani „Janjevo“ bilo je na mestu gde se danas nalazilo selo na kome su se doseljavali ljudi sa Kosova 1690. godine za vreme seobe pod Čarnojevićima. Posle 1713. stanovnici su se preselili na drugu lokaciju na kojoj se nalazi današnja Banatska Subotica.
Demografska istorija
Godina | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921.[3] |
Stanovnika | 552 | 535 | 545 | 552 | 610 | 540 |
Srba | ? | ? | ? | ? | ? | 507 |
Rumuna | - | ? | ? | ? | ? | 2 |
Nemaca | - | ? | ? | ? | ? | 2 |
Mađara | - | ? | ? | ? | ? | 28 |
Ostalih | - | ? | ? | ? | ? | 0 |
Demografija
U naselju Banatska Subotica živi 165 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,2 godina (46,5 kod muškaraca i 46,0 kod žena). U naselju ima 83 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,41.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 170 | 85.0% | ||
Mađari | 11 | 5.5% | ||
Romi | 8 | 4.0% | ||
Česi | 4 | 2.0% | ||
Rumuni | 2 | 1.0% | ||
Jugosloveni | 2 | 1.0% | ||
Nemci | 1 | 0.5% | ||
nepoznato | 2 | 1.0% |
m | ž | |||
? | 3 | 3 | ||
80+ | 2 | 2 | ||
75-79 | 3 | 6 | ||
70-74 | 8 | 6 | ||
65-69 | 10 | 11 | ||
60-64 | 6 | 13 | ||
55-59 | 6 | 4 | ||
50-54 | 9 | 7 | ||
45-49 | 7 | 10 | ||
40-44 | 7 | 3 | ||
35-39 | 8 | 11 | ||
30-34 | 2 | 5 | ||
25-29 | 3 | 1 | ||
20-24 | 5 | 1 | ||
15-19 | 8 | 6 | ||
10-14 | 4 | 6 | ||
5-9 | 4 | 5 | ||
0-4 | 0 | 5 | ||
prosek | 46.5 | 46.0 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 45 | 32 | - | - | 3 | 1 | 6 | - | - | - |
Ženski | 27 | 25 | - | - | - | - | - | - | - | - |
Oba | 72 | 57 | - | - | 3 | 1 | 6 | - | - | - |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | - | - | - | 1 | - | 1 | - | - | 1 | |
Ženski | - | - | - | - | - | - | - | - | 2 | |
Oba | - | - | - | 1 | - | 1 | - | - | 3 |
Reference
- ↑ Monografija Podunavske oblasti „Napredak Pančevo,, 1812-1927:
- ↑ Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). :
- ↑ Milekerovi letopisi Opština u južnom Banatu Feliks Mileker ISBN 86-85075-04-1:
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje veze
Portal Srbija |
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- p
- r
- u
Bela Crkva • Banatska Palanka • Banatska Subotica • Vračev Gaj • Grebenac • Dobričevo • Dupljaja • Jasenovo • Kajtasovo • Kaluđerovo • Kruščica • Kusić • Crvena Crkva • Češko Selo